NAJAVA DRUGOG ŠTRAJKA UPOZORENJA

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST
 
Vlada Zapadnohercegovačke županije i resorna ministarstva obrazovanja i financija oglušili su se na pozive za nastavak pregovora koje im je 31. siječnja i 9. veljače uputio Nezavisni sindikat uposlenih u srednjim školama Zapadnohercegovačke županije kao i na štrajk upozorenja održan 16. veljače pa ovime najavljujemo drugi po redu štrajk upozorenja koji će se održati 24. veljače 2017. godine četvrti (4.) školski sat u obje smjene u svim srednjim školama Zapadnohercegovačke županije. Razlozi za štrajk su isti:
 
1. nepotpisivanje Kolektivnog ugovora;
2. neisplata obveza po tužbama;
3. nedonošenje Pravilnika o zapošljavanju i Pravilnika o tehnološkom višku;
4. nedonošenje Zakona o srednjem školstvu;
5. kašnjenje u isplati honorara;
6. Prijedlog Zakona o MIO;
7. nezakonit obračun toplog obroka za mjesec siječanj 2017. godine.
 
Ministrica Mikulić je, komentirajući štrajk upozorenja u prilogu Naše TV, izjavila kako Sindikat obmanjuje javnost kada tvrdi kako Vlada ne odgovara na naše pozive i da je postignut zadovoljavajući kontinuitet u pregovorima, da je većina stavki u Kolektivnom ugovoru dogovorena i da njihovu zakonsku utemeljenost, eto, još jedanput treba provjeriti radna skupina koju su za tu potrebu osnovali. Napominjemo da je radna skupina oformljena još početkom 2016., održana su tri izuzetno jalova sastanka, a sam premijer ih je na sastanku sa Sindikatima, održanom 2.9.2016., nazvao neučinkovitima, da će biti raspušteni i da od tog trenutka pregovaramo direktno s njim te ministrom Kraljevićem i ministricom Mikulić.    
 
Upravo zato ćemo javnost upoznati s istinom! Na potrebu potpisivanja novog Kolektivnog ugovora upozoravamo od listopada 2015., od Vlade smo po tom pitanju tražili sastanke: u 2015. godini – 8.10., 30.10., 17.11., 9.12., 11.12.; u 2016. godini – 18.1., 1.2., 22.2., 15.4., 20.4., 23.5., 17.6., 22.6., 29.8., 20.9., 29.9., 6.10., 21.10.; u 2017. godini – 31.1.; 9.2.; 17.2. Sastanci s predstavnicima Vlade održani su: 7.12.2105., 25.5.2016., 5.7.2016., 11.7.2016., 2.9.2016., 12.10.2016., 8.11.2016. Radna skupina pregovarala je sa Sindikatima: 3.2.2016., 5.5.2016., 31.5.2016. Od 21 poziva upućenog Vladi, sastanci su u godinu dana i pet mjeseci održani sedam puta. Za sastanak održan 7.12.2015. morali smo moljakati tri puta i čekati 60 dana, a rekorder je svakako sastanak održan 25.5.2016. – tražili smo ga osam puta i čekali pet mjeseci i 14 dana! Na sastanak u 2017. godini čekamo od 8.11.2016., kada je premijer Ćosić ustvrdio kako će Kolektivni ugovor biti potpisan do kraja godine. Premijeru, najnoviji broj Narodnih novina ŽZH otkrio je kako ste „pregovarajući“ sa Sindikatima držali figu u džepu, obmanjivali ste nas slatkorječivošću i obećanjima, kupovali vrijeme i potpuno je jasno kakav će nam Kolektivni ugovor ponuditi vaša radna skupina. Unaprijed hvala, ali NE!
Od 31.1.2017., kada smo najavili da ćemo sustavno organizirati štrajk upozorenja, ministrica Mikulić nam se nije obratila niti jednom riječju, što i nije čudno jer je njezin komentar u telefonskom razgovoru sredinom siječnja bio: „Samo vi štrajkajte…“ Hoćemo, ministrice i ministri, štrajkat ćemo, ali ne šutke i nećemo biti usamljeni. 
 
Pridružile su nam se kolegice i kolege iz osnovnih škola te policija, zahvaljujemo im na podršci. Njihova podrška, budite sigurni, nije jednokratna i ishitrena, nego je izraz nagomilanog nezadovoljstva zbog nepravde koja se godinama čini proračunskim korisnicima i na čijim se leđima prebijaju sumnjive financijske transakcije. Uskratili ste nam, pardon – vaši prethodnici u bivšim Vladama (tako se pravdate), život dostojan čovjeka, želite da plaćamo dugove koje nismo napravili i tražite još isključivo našega odricanja. Sugeriramo vam da sjednete u svoje nove biserno bijele automobile za koje nas niste pitali možete li ih kupiti i sjednice Vlade održavate u školama, policijskim postajama, u domovima korisnika socijalne pomoći i umirovljenika, u domovima malih obrtnika, radnika na gradilištima, benzinskim crpkama, radnica u trgovačkim centrima, u domovima obitelji s troje i više djece… Pitajte vlasnike malih trgovina ili kafića mogu li samo jedan mjesec ne platiti porezne i druge obveze, ne prijaviti radnike, a da im inspekcija ne zatvori radnju uz visoku kaznu. Oni to naravno ne mogu, ali neki drugi, bliži vama, mogu. 
 
Čemu se nadate? Da će ljudi i dalje iseljavati, čime će biti smanjen broj nezadovoljnih? Ministrice Mikulić, jeste li od škola tražili podatke koliko je djece ispisano u protekle dvije godine i koliko je škola pred zatvaranjem? Premijeru, ministri, zastupnici, vijećnici, što mislite koliko je vremena potrebno da naše nezadovoljstvo preraste u opće nezadovoljstvo? Što mislite koliko dugo će ovaj narod šutjeti? Zar niste primijetili kako se broj komentatora koji kritiziraju sindikalne poteze smanjio?          

RADNIČKA PRIČA #3

Ne znam da li da počnem od rada za vrijeme srednje škole, tokom studija ili poslije. Jer, danas se na različite načine definiše rad na crno i nije moguće zvučati normalno kada ukažeš nekome na mogućnost istovremenog rada uz prijavu sa srednjom školom, a i studiranja – jer ti je cilj da napreduješ u karijeri ili da dok radiš jedan manje zanimljiv posao, ciljaš na onaj koji te u stvari zanima. Nije sve u novcu. Nekada je i lijepo ponašanje poslodavca mnogo važnije nego sam rad.
 
Razgovor za posao u naselju Borik i na Tržnici…
 
Tako je npr. jedna vlasnica cvjećare u Banjoj Luci, naselje Borik – bila samom vrlo neljubazna, u razgovoru za posao, iako sam pristala da radim mjesec dana neprijavljena za 300 KM. Rekla je da će mi nošenje gajbi oštetiti kičmu i da to nije posao za mene.
 
Drugi ponižavajući razgovor za posao je bio na Tržnici – gdje mi je čovjek kod koga sam se javila da prodajem mušku garderobu, rekao da je razlika između mene i čovjeka bez diplome ta što ja ljepše držim lopatu.
 
Zbog stresa, rodila sam 20 dana prije termina!
 
A zadnji posao sam radila kao novinar. Počela sam kao dopisnik, rečeno mi je da ću biti prva koja će biti prijavljena na puno radno vrijeme kao urednik portala, ali to se nije desilo, nego što bi moja mati rekla – namjestila si posao nekom drugom. Za prvih 15 dana, pola mjeseca, dobila sam 50 KM na ruke. Primala sam 200 KM preko banke i bila prijavljena na pola radnog vremena. Pošto sam radila duže od 4 sati dnevno, dobivala sam jo 200 KM na ruke. Pitala sa direktora više puta da li će biti povećanja plate i da li ću biti prijavljena na puno radno vrijeme. Rekao je da se nema para. Ne znam kako taj isti čas nisam dala otkaz. U stvari znam – jer mi je trebao novac. Uz to sam rodila dijete i trebalo mi je tih 400 KM. Prije poroda sam radila po čitave dane na 12 portala, i rodila sam 20 dana ranije. Najgore od svega je što svako kome se požališ govori: Izdrži, proći će i to! (a pare ti trebaju) ili Ukoliko ti nećeš, drugi će doći… I tome slično. Tako je i bilo. Novi urednik me je vrlo brzo prikazao kao nesposobnom i govorio mi da ne radim časno i pošteno, lagao je da je zvao ministra policije Lukača i da ću ići na saslušanje zbog mojih grešaka. Tada sam popričala i sa gazdom – koji je u stvari najgori. On mi je rekao da ne treba da imam prijavu na puno radno vrijeme i da mi ne treba auto zbog kojeg i hoću prijavu, te da mi je bolje da šetam pješke i vozim se autobusom. Naravno, svaki sastanak sam plaćala svojim novcem.
 
Da napomenem, radila sam i kao call agent. Taj dan sam dala otkaz.
 
Iskustvo u tekstilnom pogonu
 
Na drugom poslu, u tekstilnom pogonu u Gradišci, radila sam kao radnik za mašinom. Prvi mjesec sam dobila 80 KM, što je van svake pameti. A nakon razgovora sa drugim radnicama, shvatila sam da je to njima normalno. Primili su me kao radnika kojem treba obuka. Ali niko me nije obučavao. Morala sam sve sama da pitam, da od prvog dana radim na normu, a davali su mi i najteže poslove koji oduzimaju najviše vremena. Žene sa kojima sam radila su me do te mjere izludila da sam trećeg dana istrčala plačući jer su dobacivale sve i svašta. Osim njih desetak, sve ostale radnice su neprijavljene. To smatraju normalnim, a kada sam rekla da mi je žao mladu osobu da radi za 250 KM mjesečno neprijavljena, a da bi mogla ići na fakultet, jedna od tih žena je rekla da njoj fakultet ni ne treba. Za vrijeme inspekcije skoro sve radnice bi trčale na sprat, gdje se kroje materijali i čekali bi u mraku da se sve završi. Uz smijeh i ciku. Posao je završio tako što sam dobila ponudu da radim kao profesor u svojoj struci, pa sam otišla.
 
Privatni vrtić – sinonim za izrabljivanje
 
Treći posao je vaspitač, odnosno i čistač i radnik sa jaslicama i kuvar – u privatnom vrtiću u Gradišci. Jednoga dana sam dobila ukor jer sam pojela hljeba i pavlake za obrok. Dakle, nisam smjela odvajati vrijeme za jelo, kritikovanje je bilo konstantno, u prisustvu djece. U to vrijeme imala sam smrtni slučaj – majka je bila u pitanju – da bih već treći dan morala doći na posao – jer je gazdaricu uhvatio umor. Kada bi dolazila inspekcija, morala bih bježati u njihovu kuću na spratu. Radila sam neprijavljena za 400 KM mjesečno. Čistila sam sanitarni čvor ujutro tokom primanja djece, od pola sedam do sedam, od plafona do poda, uz kadu, šolju, sve. Čuvala jaslice, veću djecu, ribala napolju stepenice. A stalno bih bila nadgledana od gazde, koji je volio prolaziti tuda i govoriti šta ne valja. S tim da je jednog dana gazdarica zaprijetila da moj otac više ne smije nikome reći da ja radim neprijavljena, jer im kvari imidž. To niko nije smio znati.
 
Seksualno iskorištavanje djelatnica…
 
Rad u kafani tokom druge godine studija na arhitekturi. Izdržala sam mjesec dana. Gazda je na spratu davao gostima da vode ljubav. A meni je nakon nekog vremena rekao da se od mene očekuje isto, naravno on da proba prvi, a zatim i svi ostali. Pokušao je to kada smo bili sami, a bili smo dosta vremena. I to je bilo radi novca. Jedan gost me je pokušao silovati, ali nije uspio. Nije ni gazdi uspjelo, a on je tada već živio sa svojom ljubavnicom i otvoreno se hvalio redom mušterija, koje sve poze isprobavaju, te da vode ljubav svako večer, da bi mu ujutro samo okrenula zadnjicu, kako bi on sam radio šta mu treba. Ona je bila također njegova konobarica i studentica.
 
Sada također tražim posao. I dalje se nadam boljem.
 
Više tekstova autorice, možete pronaći na njezinom blogu

PODRŠKA SINDIKATU SREDNJEG OBRAZOVANJA ŽZH

Nezavisni sindikat uposlenih u srednjim školama Zapadnohercegovačke županije, 31. siječnja 2017. godine, pozvao je na sastanak Vladu ZHŽ, resorna ministarstva obrazovanja i financija. Kako su se isti oglušili na poziv sindikata, najavljen je štrajk upozorenja, koji će se održati 16. veljače 2017. godine – treći školski sat, u obje smjene, u svim srednjim školama ZHŽ.
 
Ukoliko Vlada i resorna ministarstva i dalje budu ignorirali zahtjeve i pozive na dogovor, od strane sindikata, nakon što gotovo dvije godine pokazuju strpljivost i visok prag tolerancije, sindikat će nastaviti sa štrajkom upozorenja, uz vrlo izgledan generalni štrajk.
 
Razlozi za štrajk su otprije poznati i na njih sindikat upozoravamo više od godinu dana:
 
nepotpisivanje Kolektivnog ugovora
neisplata obveza po tužbama
nedonošenje Pravilnika o zapošljavanju i Pravilnika o tehnološkom višku
nedonošenje Zakona o srednjem školstvu
kašnjenje u isplati honorara
Prijedlog Zakona o MIO
nezakonit obračun toplog obroka za mjesec siječanj 2017. godine, te
Prijedlog Zakona o MIO kojim bi mirovine uposlenih u školstvu bile sramotno niske te nezakonit obračun toplog obroka za mjesec siječanj 2017. godine, uz opasku kako ovih sedam točaka nažalost nisu jedini problemi s kojima se susrećemo.
 
Koalicija za bolju zaštitu radničkih prava oštro osuđuje ignoriranje poziva sindikata, koji je upućen u najboljoj namjeri i s ciljem da se na partnerski način riješe postojeći problemi sa Vladom ZHŽ i nadležnim ministarstvima. Također, smatramo da se na ovakav način omalovažava stručnost ljudi zaposlenih u srednjem, ali i u obrazovanju općenito. Pozivamo Vladu ZHŽ i nadležna ministarstva da profesionalno pristupe rješavanju novonastale situacije, te za početak predlažemo partnerski sastanak sa sindikatom, jer jedino na taj način se može doći do rješavanja problema.
 
Koalicija za bolju zaštitu radničkih prava, daje punu podršku Nezavisnom sindikatu uposlenih u srednjim školama ZHŽ u nastojanju, putem štrajka upozorenja, a ukoliko bude potrebno i putem generalnog štrajka, da osiguraju radnička prava koja im pripadaju i poštivanje struke.
 
 

 

Najava štrajka upozorenja u srednjim školama ŽZH

Budući da su se Vlada Zapadnohercegovačke županije i resorna ministarstva obrazovanja i financija oglušili na poziv za sastanak koji im je 31. siječnja 2017. godine uputio Nezavisni sindikat uposlenih u srednjim školama Zapadnohercegovačke županije, ovime najavljujemo štrajk upozorenja koji će se održati 16. veljače 2017. godine treći školski sat u obje smjene u svim srednjim školama Zapadnohercegovačke županije. Razlozi za štrajk su otprije poznati i na njih upozoravamo više od godinu dana:
  • nepotpisivanje Kolektivnog ugovora
  • neisplata obveza po tužbama
  • nedonošenje Pravilnika o zapošljavanju i Pravilnika o tehnološkom višku
  • nedonošenje Zakona o srednjem školstvu
  • kašnjenje u isplati honorara
  • Prijedlog Zakona o MIO
  • nezakonit obračun toplog obroka za mjesec siječanj 2017. Godine
Pridodajemo im i Prijedlog Zakona o MIO kojim bi mirovine uposlenih u školstvu bile sramotno niske te nezakonit obračun toplog obroka za mjesec siječanj 2017. godine, uz opasku kako ovih sedam točaka nažalost nisu jedini problemi s kojima se susrećemo.
 
Ukoliko Vlada i resorna ministarstva i dalje budu ignorirali naše zahtjeve i pozive na dogovor, nakon što gotovo dvije godine pokazujemo strpljivost i visok prag tolerancije, nastavit ćemo sa štrajkom upozorenja, uz vrlo izgledan generalni štrajk. O tome koliko je naše resorno ministarstvo zabrinuto za nesmetano odvijanje nastavnog procesa dovoljno govori činjenica da smo ovu najavu štrajka uputili nadležnim institucijama još 9. veljače, ali nam se do danas nitko nije obratio, pa ni ministrica Mikulić. Štoviše, u medijima je i sama najavila mogući generalni štrajk, time i ponovno mijenjanje školskog kalendara. Pametnom dosta.
 
 

Više članaka...

Stranica 4 od 17

4

CGS Livno

LOGO CGS

 

 

 

 

 

Centar za građansku suradnju
Adresa: Gabrijela Jurkića 8A, 
80101 Livno, Bosna i Hercegovina 

Tel: 00387 34 202 770
Fax: 00387 34 20 2770
e-mail: cgs-livno@tel.net.ba

Radno vrijeme: Svakim radnim danom od 8 do 16 sati.

Sve dodatne informacije možete pronaći na našoj službenoj facebook stranici.

 ikona fb

 

 

ON-line

Trenutno aktivnih Gostiju: 63 

POD LUPOM ... jer nam je stalo

 

Pod Lupom

Koalicija za slobodne i poštene izbore - Pod lupom osnovana je u svibnju 2014. godine s ciljem provođenja projekta građanskog, nestranačkog promatranja Općih izbora 2014. godine.
Koaliciju čini šest nevladinih organizacija iz cijele BiH:
Vizija
Koalicija ''Pod lupom'' je prepoznata kao pokretačka snaga građanskog izbornog i demokratskog buđenja. Građanske grupe i pojedinci, te organizacije civilnog društva preuzimaju vrijednosti koje Koalicija zagovara, čime ova inicijativa prerasta u snažan i organiziran građanski pokret u BiH.
Misija
Koalicija ''Pod Lupom'' unapređuje izbornu kulturu i procese u BiH. U svom radu Koalicija poštuje sljedeće principe: nepristranost, etičnost, transparentnost, profesionalizam, inovativnost, odgovornost i solidarnost.
Ciljevi
Spriječiti izborne prevare
Spriječiti izborne nepravilnosti
Podići svijest o izbornim manipulacijama
Potaknuti izražavanje slobodne volje birača
Objektivno i blagovremeno izvještavati o izbornom procesu
Dati preporuke za unapređenje, poboljšanje izbornog procesa i izbornog zakonodavstva

Pratite nas i na:

ikona-fb     images
 

 

 

 

KOALICIJA ZA BOLJU ZAŠTITU RADNIČKIH PRAVA

12994479 1102432596487820 8742784037872376861 n

 

Koalicija za bolju zaštitu radničkih prava osnovana je 30.6.2010. godine, od strane sindikata i nevladinih organizaciju iz Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije (Kantoni 8 i 10), te trenutno djeluje na razini 4 kantona (USK, K 10, ŽZH i HNK) .
 
Na osnivačkom sastanku održanom u Livnu, predstavnici sindikata iz javnog i privatnog sektora te predstavnici nevladinih organizacija su se složili da solidarnost i zajedničko djelovanje je ključno za jačanje uloge sindikata u zaštiti prava radnika. Dogovorili su strategiju rada koalicije i područja djelovanja, koja uključuju:
  • izradu prijedloga za izmjenu, dopunu ili bolju provedbu relevantnih zakona;
  • jačanje položaja postojećih sindikata;
  • poticanje i podrška formiranju novih sindikata (posebice u privatnom sektoru);
  • izgradnju solidarnosti među radnicima; te povećanje medijske pozornosti i javne podrške za zaštitu radničkih prava.
Međunarodni Olof Palme Centar, u sklopu projekta “Zajedno za radnička prava”, financijski pomaže realizaciju trenutnih projektnih aktivnosti.
 
Službena web stranica: www.koalicijasindikata.net
 
Pratite nas i na:
 
ikona-fb


 

Participacija građana u donošenju odluka

Peta godina projekta Participacija građana u donošenju odluka. Aktiviramo građane kroz mehanizam mjesnih zajednica i potičemo efikasniji i transparentniji rad lokalnih uprava.

Više...

LEAP općine Livno

Kao najbolji odgovor na kompleksnost zaštite okoliša razvijena je metodologija rješavanja okolišnih problema u lokalnoj zajednici putem izrade i provedbe lokalnih ekoloških akcijskih planova (LEAP).

Više...

Resursni centar CGS Livno

Resursni centar CGS Livno, kao dio projekta Centra za promociju civilnog društva, pruža informacije o organizacijama civilnog društva u 11 općina na jugozapadu Bosne i Hercegovine.

Više...

Site Login