Svjetski dan biološke raznolikosti proglasili su Ujedinjeni narodi 1993. godine, kako bi ukazali na veliku ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju. Obilježava se svake godine 22. svibnja kao spomen na 22. svibnja 1992. godine, datum usvajanja teksta Konvencije o biološkoj raznolikosti.
Ovogodišnji Svjetski dan biološke raznolikosti je sastavni dio Međunarodne godine biološke raznolikosti.

Biološka raznolikost je pojam koji obuhvaća svu raznolikost života na Zemlji. Pod pojmom biološka raznolikost podrazumijevaju se različite biljne i životinjske vrste, te mikroorganizmi, kojih je, do sada, opisano oko 1,75 milijuna, a znanstvenici pretpostavljaju da ih je na zemlji oko 13 milijuna. Pojam biološka raznolikost obuhvaća i genetsku raznolikost unutar svake vrste, kao i raznolikost ekosustava na Zemlji, u kojima su živa bića, uključujući i ljude, u međusobnim interakcijama i interakcijama sa tlom, vodom i zrakom oko sebe, tvoreći, tako, različite životne zajednice.
Stoga, očuvanje bioraznolikosti mora biti zajednička briga čovječanstva i sastavni dio razvojnog procesa ljudskog društva, jer "vrste i staništa na Planeti, kao i dobra i koristi koje od njih dobijamo, čine osnovu našeg bogatstva, našeg zdravlja i naše dobrobiti" (citat iz poruke Generalnog tajnika UN-a Ban Ki-moona povodom 22.05.2010. godine).
Čovjek, kao sastavni dio mreže života je, istovremeno, i veliki graditelj, ali nažalost i veliki rušitelj, i u značajnoj mjeri i glavni krivac za negativne posljedice današnje planetarne ekološke krize, te samim tim i za ogromne štete nanesene bioraznolikosti, čije se posljedice osjećaju širom svijeta, a od kojih najviše trpe najsiromašnije zemlje i najsiromašnije stanovništvo. "Čak sedamdeset posto siromašnog stanovništva u svijetu živi u ruralnim područjima i njihovo preživljavanje i življenje direktno ovise o bioraznolikosti" (citat iz poruke Generalnog tajnika UN-a Ban Ki-Moona povodom 22.05.2010. godine). To su, između ostalog, bili razlozi zbog kojih su lideri svijeta, 2002 godine, u okviru Milenijumskih razvojnih ciljeva, postavili cilj – bitno reducirati gubitak biološke raznolikosti do 2010. godine. "Zadani rok je stigao, a propadanje prirodnih resursa se nastavlja i dalje. Sa ciljem ponovnog usredsređenja na ovaj izazov, Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2010. godinu Međunarodnom godinom biološke raznolikosti. Tijekom ove godine, Skupština je održala specijalni sastanak na visokoj razini, kako bi se osigurao toliko potrebni podsticaj za Samit o biološkoj raznolikosti koji se održao u listopadu u Nagoyi. Cilj je bio nova vizija za bioraznolikost. Nova vizija mora unaprijediti zaštitu i održivo korištenje biološke raznolikosti, kao i pravednu raspodjelu koristi dobivenu njenim korištenjem. Ona, također, mora prepoznati tijesne veze između naših prirodnih vrijednosti i naših razvojnih mogućnosti, a što treba biti iskazano i u temi ovogodišnjeg Svjetskog dana biološke raznolikosti – bioraznolikost za razvoj i ublažavanje siromaštva" (citat iz poruke Generalnog tajnika UN-a Ban Ki-moona povodom 22.05.2010. godine).
Bosna i Hercegovina, kao punopravna članica Konvencije o biološkoj raznolikosti, obavezna je implementirati ciljeve Konvencije, a to su:

• očuvanje biološke raznolikosti na razini gena, vrsta i ekosustava,
• održiva uporaba biološke raznolikosti,
• pravedna raspodjela dobiti koja nastaje uporabom genetičkih resursa.
U skladu s tim, prvi zadatak je bio priprema izvješća, čiji je cilj bio pregled i procjena stanja biološke raznolikosti Bosne i Hercegovine. U cilju realizacije tog zadatka, oformljen je stručni tim sastavljen od najreferentnijih znanstvenika iz oblasti biološke raznolikosti, kao i stručnjaka iz oblasti administrativnog djelovanja u upravljanju prirodom. Rezultati dugogodišnjeg rada tima stručnjaka su publicirani u monografiji „Bosna i Hercegovina – Zemlja raznolikosti“, koja predstavlja prvi, za sada jedini, stručni pregled biološke raznolikosti naše države i Prvo izvješće Bosne i Hercegovine prema Konvenciji o biološkoj raznolikosti. Izvješće sadrži zbrojene rezultate rada znanstvenika na istraživanju prirode tijekom prošlog i početkom ovog stoljeća, čija izuzetna raznolikost predstavlja njenu glavnu karakteristiku i neprocjenjivu vrijednost.

Nažalost, današnji odnos prema našem prirodnom blagu nije zadovoljavajući. Potvrdu za to nalazimo na svakom koraku unutar i izvan naših svakodnevnih puteva. Na području Bosne i Hercegovine su prepoznati efekti brojnih ljudskih djelatnosti, koje karakteriziraju nedovoljno razvijenu odgovornost prema prirodi. Stoga se Prvo izvješće prema Konvenciji o biološkoj raznolikosti bavio i stanjem biodiverziteta.
Sagledavanje i procjena intenziteta pojedinih pritisaka poslužila je stručnjacima u pripremi Strategije sa akcionim planom za zaštitu biološke i pejzažne raznolikosti Bosne i Hercegovine.
Kako bi se u našoj zemlji razvio odgovoran pristup u upravljanju prirodom kroz sve segmente društva, identificirana su tri osnovna zadatka koje društvo treba ostvariti. To su:

1. smanjenje gubitka biološke raznolikosti,
2. uspostava sustava konzervacije i održive uporabe bioraznolikosti;
3. smanjenje pritisaka na bioraznolikost Bosne i Hercegovine.
Da bi ova zadaća mogla biti ostvarena, stručnjaci su osmislili aktivan i ambiciozan akcioni plan. Osmišljeni su strateški programi i projekti, čija realizacija može dovesti do znatnog poboljšanja u našem odnosu prema prirodi, a time i do aktivnog čuvanja našeg prirodnog kapitala, čemu će, u značajnoj mjeri, doprinijeti i novi Zakon o zaštiti prirode, koji je u fazi izrade prednacrta.

RRC novosti - RRC novosti

Site Login